Prva hrana za bebe predstavlja važan trenutak. To je početak nove faze u razvoju djeteta. Beba tada prvi put upoznaje različite okuse, mirise i teksture. Istovremeno razvija nove vještine hranjenja.

Mnogi roditelji imaju ista pitanja. Koja je prva hrana za bebe? Kada početi s dohranom? Koje su najbolje prve namirnice za bebe? Treba li prvo ponuditi povrće ili voće? Kada se uvode jaja, gluten, riba i orašasti plodovi?

Pravilno uvođenje hrane za bebe ne znači samo odabir prvih namirnica. Važno je znati i kada je beba spremna za dohranu. Dob djeteta je važna. No, važni su i znakovi razvojne spremnosti.

Prva hrana za bebe treba biti prilagođena njihovoj dobi i sposobnostima. U početku beba ne treba velike količine hrane, dohrana je tada prvenstveno upoznavanje s novim okusima i teksturama. Majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko i dalje imaju važnu ulogu u prehrani bebe.

Roditelji često nisu sigurni ni koje namirnice treba izbjegavati. Posebno se postavljaju pitanja o alergenima. Jaja, riba, gluten i orašasti plodovi često izazivaju nedoumice, a važno je znati kada ih uvesti i na koji način. Jednako je važna i tekstura hrane. Prva hrana za bebe često se povezuje s glatkim kašicama. Ipak, beba postupno treba upoznavati i gušću hranu, a kasnije dolaze gnječene namirnice i komadići hrane. Takav prijelaz važan je za razvoj vještina žvakanja.

Također, apetit se može razlikovati iz dana u dan i upravo zato je važno pratiti znakove gladi i sitosti.

Uvođenje dohrane može biti jednostavno i opušteno i roditelji ne moraju imati savršen plan od prvog dana. Važno je postupno uvoditi nove namirnice kao i djetetu dati dovoljno vremena da ih upozna.

Prva Hrana Za Bebe – Pedijatrica Savjetuje

Kako bismo roditeljima olakšali ovaj važan period, razgovarali smo s pedijatricom Željkom.

Donosimo odgovore na najvažnija pitanja o tome kada uvesti prvu hranu za bebe, koje su prve namirnice za bebe najbolji izbor, kako uvoditi alergene i koje pogreške se najčešće rade.

Kada je beba spremna za uvođenje prve hrane i koji su glavni znakovi da je spremna za dohranu?

“Navršenih 6. mjeseci života smatra se optimalnim za početak uvođenja dohrane. Važnije od isključivo gledanja kalendara, jeste pratiti znakove zrelosti dojenčeta, a to su: stabilno sjedenje uz minimalnu potporu, gubitak ekstruzijskog refleksa (beba više ne izbacuje automatski hranu jezikom van, nego je sposobna prebaciti zalogaj jezikom prema grlu i progutati ga), koordinacija ruka-oko-usta, izražen interes za hranu ( promatra vas dok jedete, otvara usta kad približite žlicu, pokušava dohvatiti hranu s tanjura).”

Koje namirnice preporučujete kao prve namirnice za bebu i postoji li preporučeni redoslijed njihova uvođenja?

“Ne postoji strogo propisan redoslijed uvođenja dohrane, kao prve namirnice se preporučuju neutralni okusi npr. žitarice bez glutena (palenta, proso, zob), povrće (tikvica, mrkva, krumpir), voće (jabuka, kruška, banana).”

Koje namirnice roditelji najčešće prerano ili nepotrebno izbjegavaju, a koje bi trebalo posebno oprezno uvoditi zbog mogućnosti alergijskih reakcija?

“Najčešće se nepotrebno izbjegava gluten, bobičasto voće i riba. Ako u obitelji nema dokazanih alergija na neku od navedenih namirnica, nema potrebe za odgađanjem, nakon što beba prihvati osnovne namirnice. Poseban oprez naglašen je kod uvođenja jaja i orašastih plodova (posebno kikiriki). Ove namirnice treba uvoditi s oprezom, ali bez nepotrebne odgode, jer novija istraživanja pokazuju da rano uvođenje alergena (prije 1. godine života) značajno smanjuje rizik od razvoja alergije. Kravlje mlijeko se ne smije koristiti kao samostalan napitak prije 1 .godine života, kao niti med (zbog rizika od razvoja dojenačkog botulizma).”

Koliko često i u kojoj količini beba u početku treba dobivati krutu hranu te kako se dohrana postupno povećava?

“U početku je smisao dohrane istraživanje okusa i tekstura, a ne sitost. Majčino mlijeko (ili adaptirano) jeste primarni izvor hranjivih tvari tijekom prve godine života. Dohrana kreće sa jednim obrokom, svega nekoliko zalogaja (2-3 čajne žlice). Dohrana mora biti potpuno glatke teksture, ali ne prerijetka jer tako gubi svoju nutritivnu vrijednost. Od 7. i 8. mjeseca života 2 obroka dnevno (doručak i ručak, oko 100 ml po obroku), kašice postupno postaju gušće. Od 9.-11. mjeseca 3 obroka dnevno (120-180 ml po obroku). Količina obroka ovisi o bebinu apetitu. Hrana se više ne miksa u potpunosti, već se gnječi vilicom. Također se uvodi “finger food“. Od 12 mjeseci i nadalje, 3 glavna obroka i 1-2 međuobroka, dijete jede hranu pripremljenu za cijelu obitelj uz minimalno soljenje i začine.”

Koje su najčešće pogreške roditelja prilikom uvođenja prve hrane i što biste im savjetovali da imaju na umu?

“Najčešće pogreška je prisiljavanje bebe da pojede sve. Dojenčad imaju izvrstan unutarnji mehanizam regulacije sitosti. Ako okreće glavu, gura žlicu ili plače, obrok je završen. Također roditelji prebrzo odustaju od namirnica. Ponekad je potrebno i 10-ak ponovnih izlaganja istoj namirnici u različitim danima da bi je dijete prihvatilo.

Predugo miksanje hrane također jedna od čestih pogreški, već sa 8 mjeseci treba preći na gnječenu hranu i komadiće kako ne bi izostao adekvatan razvoj mišića čeljusti i vještine žvakanja.

Savjet: pustite bebu da se zaprlja – dopustite da hrani dodiruje prstićima, osjetilo opipa je važno za prihvaćanje novih tekstura, izbjegavajte hranjenje uz ekrane i distrakciju samo kako biste ubacili bebi hranu u usta. Beba treba biti svjesna obroka kojeg je pojela. Sjedite bebu za stol dok vi jedete – djeca uče oponašanjem i puno će radije jesti ako vide da i vi uživate u hrani.”